среда, 15. јул 2015.

Beograd u turističkim vodičima

Beograd se pominje u raznim dokumentima i putopisima mnogo pre 1800. godine, kada prvi put pronalazi mesto i u turističkim vodičima.

U vodiču Otokara Rajnharda, Nemca francuskog porekla, iz 1798. godine, pominje mu se samo ime, bez popratnih podataka i opisa.


"Putovođi po Evropi" su zapravo uputstva kako putnik treba da putuje, šta sobom da nosi. Dr Đorđe S. Kostić sa Balkanološkog instituta, koji se ovom problematikom godinama bavi, ističe da se tak polovinom XIX veka u vodičima javaljaju i širi podaci o ovoj destinaciji - Beogradu.

Dva Francuza, arheolog Pero i Ami Bue službenik bečkog dvora, 1840. objavljuju "Evropsku Tursku". Bue je na pojedinim planinama u Srbiji popisao čak i biljne vrste, životinjski svet...

Ta knjiga je bila osnov za jedan od prvih vodiča po jugoistočnoj Evropi. U tom i sledećim vodičima Beograd je opisan kao tvrđava koju je teško osvojiti, jer tada je Beograd za Evropu bio samo strateško mesto. Po austrougarskoj terminologiji, Beograd je bio "ključ Turske" i Balkana.



Polovinom XIX veka počinje objavljivanje najpoznatijih Bedekerovih i Majerovih vodiča. Bedeker 1860. objavljuje svoj prvi vodič po Austrougarskoj i tad "dotiče severne obrise Srbije". Tad se Beograd prikazuje kao srpska, a ne više kao turska tvrđava. Napominje se da je centar Kneževine Srbije, da se deli na nekoliko celina. Najzanimljiviji je srpski deo "Savamala" koji se ubrzano razvija i modernizuje, dok se o Dorćolu kao tursko-jevrejskoj četvrti piše sa određenim žalom, jer nestaju kafanice, sokaci... Nestaje Orijent. Tvrđava je sad u drugom planu i pominje se kao šetalište. Savremeni Beograd je "pojeo" te ostatke Orijenta, te se pred I svetski rat pominju još dva, tri sokaka kao "oaze" prošlih vremena. Nije više kasaba - Beograd je Evropa sa elegantnim, udobnim hotelima, osvetljenjem, popločanim ulicama, tramvajima i četiri važna izletišta.



Tako se kroz vodiče može pratiti nagli razvoj grada koji dobija i Veliku školu sa Narodnom bibliotekom i muzejom, pozorište. Kao atrakcija koja se može videti u muzeju, izdvaja se redovno portret, bronzana glava Konstantina Velikog, velika numizmatička zbirka. Pominju se Miloje Vasić i njegova iskopavanja u Vinči. "Putne knjižice" su osim turistima, bile namenjene i poslovnim ljudima.


A, kako je Beograd bio čvorište, u njega se sem železnicom moglo doći i brodom. Važne vodiče je štampalo i Dunavsko brodarsko društvo iz Beča. Tu se, kako napominje dr Kostić, nalaze obavezno lokacije vezane za rimske ostatke. Tekst s Trajanove table se u celosti prenosi, a nalazimo i niz mesta koja su potopljena izgradnjom brane na Đerdapu. Čim je toliko podataka bilo o ostacima antičkog Rima, može se zaključiti da je to ono što je turiste posebno privlačilo.

Нема коментара:

Постави коментар